biljar ( billiard )

„Biljar je najsuptilnija igra perfekcije i logičnosti, satkana od šahovske kombinatorike, zakona fizike i izvanredne povezanosti čovječjeg uma i tjelesne motorike.”

Ban Thai – biljar sala

Povjesničari su složni oko činjenice da se biljar razvio na prijelazu iz četrnaestog u petnaesto stoljeće od igara koje su se odvijale na travi (odatle učestala uporaba zelene boje na biljarskim stolovima), odakle se zaključuje da su, slikovito rečeno, sportska „rodbina“ biljara golf i kroket, a „svojta“ kuglanje i boćanje. Biljar je u zatvoreni prostor prvi premjestio francuski vladar Luj XI. davne 1470. godine, a ta igra prelazi Atlantik početkom devetnaestog stoljeća.

Otprilike u isto vrijeme, 1813. godine, prvi put spominje se biljar u Hrvatskoj; igralo se na prvom katu zagrebačke kule Lotrščak. Hrvatski biljarski savez osnovan je 1992. godine, a prvi turnir organiziran je 1993. godine i nazvan „Croatia Cup“. HBS je aktivan i organizira natjecanja u svim inačicama biljara.

Osim kugli, štapa i stola, za neometano odvijanje igre potrebno je još nekoliko predmeta; među njima najbitniji su „trokut“, „kiks“ i pomoćni štapovi. Određeni broj profesionalaca nosi posebnu rukavicu na slabijoj ruci, odnosno onoj koja ne drži štap, u svrhu njegovog kvalitetnijeg klizanja po ruci koja stabilizira ciljanje.

Štap (ke, fra.queue) nužan je za normalan tijek igre; igračima se dopušta udarati kugle samo njegovom kapicom (vrhom) izrađenom od tvrdo štavljene kože. Izuzevši snooker, gdje igrač tijekom čitave karijere zbog efikasnosti nastoji ne mijenjati štap, ostale inačice biljara karakterizira uporaba većeg broja štapova unutar jednog dvoboja, ovisno o prirodi udarca koji se treba izvesti. Štapovi nisu jednodjelni, nego se najčešće dva dijela spajaju na određenom mjestu. Najbolje igraće osobine imaju štapovi izrađeni od drveta (javor, jasen…) dok se po kafićima mogu često pronaći štapovi od umjetnih materijala (grafit, plastika) koji, iako skromnih mogućnosti za igru, imaju osobinu da ih je nemoguće slomiti, što je u ambijentu gdje su piće i glazba primarni sadržaji puno važnije od toga kakvi se potezi njima mogu odigrati.

Igračima osmice, devetke i sličnih inačica svojstvena je uporaba većeg broja štapova unutar jednog dvoboja. Štap za početno razbijanje kugli teži je od onog kojim se igra ostatak dvoboja, iako većina igrača ima i deblji te širi štap za „massé“ („felšane“) udarce kojima se služe i prilikom preskakanja kugli („jump shot“). Najfiniji štap koji se i najčešće upotrebljava težak je između 500 i 600 grama (18-21 unca), dok onaj za „massé“ udarce teži i do 850 grama (30 unca). Promjer kapice (vrha) „normalnog“ štapa iznosi 12,75-13,25 mm.

Štapovi namijenjeni karambolu u pravilu lakši su i kraći od ostalih; dugi su oko 140 cm (10-20 cm manje od drugih) i težine 470-520 g. Kapica je također manjeg promjera (11-12 mm), što smanjuje mogućnost pogreške prilikom manevriranja težim kuglama za karambol. Štapovi bivaju izrađeni od kvalitetnog sjevernoameričkog drva javora.

Broj, dizajn i veličina kugli razlikuju se ovisno o inačici. Kugle za karambol većeg su promjera i dolaze u kompletu od tri ili četiri, ovisno o vrsti igre. Kugle za osmicu dolaze u „američkom“ kompletu od šesnaest; bijela, crna i po sedam „punih“ te „praznih“, a ista inačica kugli upotrebljava se i u devetki te desetki. Za odigravanje britanske osmice potrebno je šesnaest kugli manjeg promjera od onih koje se upotrebljavaju u osmici; sedam žutih, sedam crvenih (rijetko plavih) te po jedna bijela i crna kugla. Kugle za snooker najmanje su od navedenih − petnaest crvenih, šest „šarenih“ i jedna bijela kugla standardiziranog su promjera od 52,5 mm, uz dopušteni otklon od 0,05 mm.

Kakve god dimenzije stola bile, širina je upola manja od duljine. Prostor predviđen za kretanje kugli na stolovima koji se upotrebljavaju za natjecanja osmice i devetke dimenzija su 9 x 4,5 stopa, odnosno približno 254 x 127 centimetara. Stolovi namijenjeni istim igrama ali unutar ugostiteljskih objekata ili vlastitih domova često su manji za jednu do dvije stope. Karambolski stolovi veći su od onih za osmicu za jednu stopu, približnih dimenzija 3 x 1,5 m.

Stolovi za snooker najvećih su proporcija, 12 x 6 stopa, odnosno 366 x 183 cm. Površina po kojoj se igra snooker brža je, dakle kugle po njoj putuju većom brzinom.

Platno po kojem se igra odvija najčešće je zelene boje, no uobičajene su i plava te crvena.

Pravila biljara – link